Epilepsija

Epilepsija je bolest od koje boluje 40 miliona ljudi u svijetu, a u Evropi 6 miliona oboljelih. To je jedna od najčešćih bolesti u neurologiji. Ona pripada grupi konvulzivnih bolesti koje se manifestuju grčevima mišića i naglom promjenom svijesti (odredenim stepenom gubitka svijesti). Naziv bolesti potiče od grčke riječi «epilepsi» što znaci napad.
Neke od najčešćih vrsta epilepsije su;

1. Grand mal: veliki napad, nastaje usljed abnormalnog električnog pražnjenja moždane kore koje se manifestuje naglim gubitkom svijesti, grčevima mišića cijelog tijela i pjenom na ustima. Nekad pjena bude krvava usljed ugriza jezika ili usnica. Često, u fazi napada, bolesnik ima nekontrolisano mokrenje, a rjeđe i stolicu. Nakon napada, bolesnik je u besvjesnom stanju i postepeno se budi. Jedno vrijeme je konfuzan i pospan, a moguce su i povrede pri padu.
2. Petit mal: mali napad, češći je kod male djece. Oboljelo dijete ima obično veliki broj napada unutar 24 sata. Napadi su česti su ujutro i tokom fizičke aktivnosti. Napad karakteriše ukočen pogled i kratkotrajni trzaji mišića (obično lica ili ekstremiteta). Bolesnik ne gubi svijest, a s obzirom da nekada dolazi do poremećaja govora izgleda kao da je izgubio svijest.
3. Psihomotorna epilepsija: Obično kod odraslih, nekad je zamijene za psihozu. Karakteriše se ponovljenim neadekvatnim ponašanjem (psihičke promjene, automatizmi- nekontrolisani pokreti u vidu mljackanja ili pokreti svlačenja i oblačenja). Oboljeli su nekad nemirni i agresivni. Osoba je dezorijentisana prema sebi, drugim licima, vremenu i prostoru.
4. Status epilepticus: Produžen ili ponovljeni napad. Traje najmanje 30 minuta. On ugrožava život i uvijek u izvjesnoj mjeri oštećuje mozak.
Uzrok epilepsije:
– Poremećaj centralnog nervnog sistema (prirodni poremećaj razvoja, infekcije, tumori, bolesti krvnih sudova, urođene bolesti koje dovode do propadanja mozga)
– Metabolički poremecaji
– Povrede glave
– Visoka temperatura
– Prekomjerno korištenje alkohola ili droga
– Emocionalni stres
– Idiopatska epilepsija (nasljedna osnova)

Simptomi:
1. aura – znači upozorenje, predosjećaj, kao halucinacije zvuka i vida, osjecaj čudnog mirisa ili okusa, osjećaj iskrenja, mučnina u trbuhu koja traje nekoliko sekundi
2. gubitak svijesti
3. grčevi mišića i opuštanje koji se smjenjuju svakih 15 do 20 sekundi.
4. smušenost nakon napada i pospanost
5. nekad glavobolja

Prva pomoć:
1. Osigurati prohodnost dišnih puteva okretanjem na stranu u bocni položaj
2. Osigurati da bolesnik ne udara glavom o tvrdu podlogu tako što mu se ispod glave postavi neki meki predmet (jastuk, jakna itd)
3. Otkopčati mu kragnu, razvezati kravatu …
4. Skloniti sve što bi moglo povrijediti bolesnika iz njegove okoline.
5. Pozvati hitnu pomoć
6. Uvijek sacekati na mjestu događaja da bolesnik dođe sebi ili dok dođe hitna pomoć

Hitna pomoć nije potrebna:
– ako je napad prošao unutar 5 minuta
– ukoliko nema novih napada
– ukoliko se bolesnik nije povrijedio pri padu

Pažnja:
1. Pri napadu, jezik se ne cupa jer se može povrijediti usljed grča mišica lica i vilice
2. Ne pokušavati silom zaustaviti grčeve
3. Stavljanje metalnih predmeta u ruke npr. kljuceva nema medicinske opravdanosti
4. Ne stavljati nikakve premete u usta (npr. kašiku itd.)
5. Ne davati pacijentu nikakvu tečnost na usta u fazi napada i dok ne dode sebi.
Većina djece sa epilepsijom, njih oko 90%, polazi u redovnu školu i mogu biti uključeni u vrtić. Vrlo je važno da roditelji ili staratelji informišu na vrijeme stručno lice o postojanju bolesti kako bi se pazilo, a u slučaju napada pravovremeno reagovalo.