ALERGIJA
ALERGIJA
Alergija je neuobičajni i neprimjereni odgovor organizma na različite faktore okoline. Manifestuje se kao reakcija na faktore okoline kao što su polen ili prašina, a koje nazivano antigenima ili alergenima. Simptomi alergijske reakcije znatno se razlikuju u brzini nastanka i intenzitetu. Ponekad se lokalizovani i opći simptomi mogu razviti tako brzo da ugrožavaju život bolesnika što se karakteriše kao anafilaktički šok. Sklonost alergiji je i naslijedna što nazivamo atopijom. Znatno je veća mogućnost nastanka neke alergijske bolesti ako su oba roditelja atopičari.
Alergijske reakcije su vrlo česte, te skoro svaka osoba bar jednom u toku života ima neku alergijsku reakciju.
Alergiju najčešće mogu izazvati : hrana, lijekovi, ubodi insekata. Kod djece je najčešći okidac hrana, a kod odraslih lijekovi.
Najčešći alergeni u ishrani su: kikiriki, orašasti plodovi (badem, lješnjak, orah ), mlijeko, jaja, pšenica, soja, riba i školjke.
Što se tiče uboda insekata, u največem broju slučajeva dolazi samo do lokalne reakcije u vidu crvenila, otoka i svrbeža.
Fatalnu reakciju najčešće izazivaju insekti kao sto su : pčele, ose, bumbari, obadi i stršljeni, gdje uvijek treba biti na oprezu.
Vrlo česti alergeni su i grinje, prašina, životinjska dlaka, polen itd.
Do alergijske reakcije može doći odmah nakon kontakta sa alergenom, a može i nakon određenog vremena (8-12h). Simptomi mogu varirati od lakih do teških, te mogu biti lokalizovani na određenom dijelu tijela ili sistemski.
Različite vrste alergijske reakcije se razvrstavaju po onome što ih uzrokuje i dijelu tijela koji je zahvaćen. Alergijske bolesti su alergijska hunjavica, astma, alergijski rinitis, alergijski konjunktivitis, koje se posebno aktiviraju u određenom godišnjem dobu, alergijske bolesti kože (urtikarija, atopijski i kontaktni dermatitis), alergijske reakcije na lijekove , osobito preosjetljivost na otrove insekata.
Ukoliko se simptomi ponavljaju isključivo u određenim godišnjim dobima riječ je o sezonskim alergijama poput sezonskog alergijskog rinitisa i konjunktivitisa koji se javljaju u proljeće i/ili jesen. Simptomi nastaju i variraju ovisno o kontaktu sa prisutnim alergenom u datom trenutku (npr. grinje, kućna prašina, polen, perje, životinjska dlaka plijesni).
Znakovi alergijske bolesti gornjeg dijela disajnog sistema su: otečenost nosne sluznice uz otežano disanje na nos, curenje iz nosa, svrbež nosa, kihanje, smanjenje osjeta mirisa, svrbež i suzenje očiju, svrbež nepca, grlobolja. Posebna pažnja se treba posvetiti ukoliko se primjeti oticanje jezika, ili nepca, zbog opasnosti od zatvaranja disajnog puta.
Najčešći simptomi alergijske bolesti donjih dišnih putova su: suhi, podražajni kašalj (češće noću), osjećaj težine ili pritiska u prsima, osjećaj težeg disanja ili gušenja, zviždanje i/ili hroptanje pri disanju, teže podnošenje napora. Izlaganje hladnom zraku, visok stepen vlage u zraku, duhanski dim, boravak u prašnjavom prostoru mogu pogoršati simptome.
Kožne alergijske bolesti prezentiraju se kao osip po tijelu. Često se javljaju u dojenačkoj dobi, kao atopijski dermatitis, neovisno o prehrani, dok je dojenče još uvijek isključivo na prehrani majčinim mlijekom. Karakterišu se najčešće suhoćom, crvenilom i svrbežom kože na pregibima udova, vratu i obrazima.
Koprivnjača (urtikarija) manifestira se pojavom urtika (poput plika)- oštro ograničenih, crvenih, uzdignutih dijelova kože praćenih svrbežom. Promjene nastaju zbog otoka i crvenila površinskih slojeva kože,i mogu javiti bilo gdje na koži, pojedinačne ili višestruke, jednokratno ili na mahove sa određenim trajanjem (obično 2-3 dana). Može se javiti i kod pojedinih infekcija, i izlaganjem hladnoći, sunčevim zrakama, čak i kod nekih sistemskih ili nasljednih bolesti.
Kontaktni alergijski dermatitis nastaje kao posljedica dugotrajnog ili ponavljanog kontakta određenog područja kože alergenu (pranje suđa, korištenje određene kreme na koži ruku, lica). Koža na mjestu kontakta je crvena, lagano otečena, uz moguću pojavu mjehurića, pukotina kože. Dominira osjećaj pečenja i stezanja zahvaćenog dijela kože. Najčešći alergeni su nikal, krom, kobalt, živini spojevi, formaldehid, deterdženti, plastične mase, kozmetička sredstva, lijekovi (kontakt u radu s lijekovima), guma, neki prehrambeni proizvodi (kontakt – celer, peršin, paprika, riba i sl.) te prašina drveta, brašno, dlake životinja.
Alergijske reakcije na hranu ili lijekove mogu se manifestirati svrbežom, urtikarijom, crvenilom i svrbežom oko usta, osjećajem peckanja ili oticanja sluznice usne šupljine, bolovima u trbuhu, proljevom, povraćanjem, čak i gušenjem. Tegobe se javljaju nakon kontakta usne sluznice s određenom hranom ili lijekom ili gutanjem navedenog.
Alergijske reakcije su podjeljene na lakše i teške.
Lakša alergijska reakcija je reakcija preosjetljivosti koja je ograničena na kožne simptome (crvenilo, svrbež, lokalizovani otok –oko očiju, ili usta, usne i jezik, kapci..).
Teška alergijska reakcija (anafilaktička reakcija) se karakteriše konfuzijom, kolapsom, otežanim disanjem, gubitkom svijesti, niskim krvnim pritisakom, Simpomi se javljaju unutar nekoliko sekundi do nekoliko minuta i zahtijeva urgentnu medicinsku pomoć.
Anafilaktička reakcija je po život opasna alergijska reakcija, iako se često ne javlja prilikom prvog kontakta sa alergenom.
Alergijske reakcije slične anafilaktičkim reakcijama, a nastale nakon prvog kontakta sa alergenom nazivamo anafilaktodnim reakcijama.
Anafilaktička reakcija je burna reakcija gdje dolazi do sužavanja disajnih puteva u plućima i‘’zviždanja’’/‘’piskanja’’ prilikom disanja, krvni pritisak naglo opada, puls je ubrzan, koža blijeda. Javlja se gušenje, uz mučninu, opštu slabost, vrtoglavicu, nerijetko proljev i povračanje, bolove u stomaku, te osip po koži. Šok se može razviti za nekoliko minuta, gdje dolazi i do potpunog gubitka svijesti. U ovom slučaju je neophodna hitna medicinska pomoć, te je jako bitno odmah pri prepoznavanju simptoma alarmirati hitnu medicinsku pomoć.
Ukoliko je osoba bez svijesti neophodno je osiguravanje disajnog puta, što se postiže postavljanjem osobe u bočni položaj. Ovakve situacije iziskuju davanje adrenalina, nadoknadu tečnosti, te ordiniranje antihistaminika. Pojedine osobe koje su sklone alergijama i ovakvim reakcijama posjeduju EpiPen. EpiPen je autoinjektor adrenalina i alergičar može sam, ili uz pomoć druge osobe, da aplicira sebi određenu dozu adrenalina u hitnim slučajevima usljed kontakta sa alergenom.
TRETMAN
Budući da je svaka alergijska reakcija potaknuta posebnim alergenom, glavni cilj dijagnoze je pronalaženje tog alergena.Testovi mogu pomoći pri određivanju jesu li simptomi povezani s alergijom i koji je alergen odgovoran. Kožni testovi su najkorisniji za određivanje tačnih alergena.
U terapiji alergijskih reakcija kao najvažnija mjera navodi se izbjegavanje alergena. Sljedeći korak u liječenju alergija su, naravno, lijekovi. Tu prije svega spadaju tzv.antihistaminici, lijekovi koji uspješno suzbijaju simptome alergije i pacijentima donose olakšanje tegoba. Na našem tržištu je dostupno nekoliko oblika koji djelotvorno suzbijaju simptome alergije, olakšavaju i sprječavaju kihanje, suzenje očiju i kašalj. Lijekovi iz ove skupine dolaze u obliku tableta koje se obično piju jednom dnevno, mada se doza po potrebi može i povisiti. Potrebno je naglasiti da pojedini antihistaminici uzrokuju pospanost, pa nakon uzimanja preporučeno je da osoba ne vozi. Ukoliko se simptomi alergije ne smire na terapiju antihistaminicima ljekar može preporučiti i kortikosteroide. U slučaju problema sa disanjem uključuju se i inhalatorske pumpice. Lijekovi iz ove skupine također su brojni na tržištu. Indikaciju za njihovo uzimanje postavlja doktor koji propisuje dozu lijeka i vremenski interval uzimanja. Za liječenje alergijskoj konjuktivitisa (upale očne spojnice) koriste se lokalne kortikosteroidne kapi, također u određenom vremenskom intervalu i po preporuci doktora. Kod lokalnih osipa mogu se koristiti i kreme/masti na bazi antihistaminika. Prilikom uboda insekta, neophodno je pratiti lokalnu reakciju na koži, u slučaju inficiranja mjesta uboda, I potrebe za terapijom antibioticima. Kod alergija na hranu ili lijekove, bitno je izbaciti alergen iz tijela, pa se uvode eliminacione dijete, uz higijensko dijetetski režim.
Preporuka je da svi koji su u riziku od alergijske reakcije treba da nose narukvice ili ogrlice koje daju informaciju o njihovoj sklonosti ka razvoju alergijske reakcije.