EPILEPSIJA

EPILEPSIJA

Epilepsija je termin koji obuhvata širok spektar poremećaja mozga koji se manifestuju kontinuiranim ispadima moždane aktivnosti – napadima. Otprilike 1 od 10 osoba može imati napad tokom svog života. To znači da je riječ o čestoj pojavi sa kojom se svako može susresti i možda baš Vi budete u situaciji gdje je potrebno pomoći nekome tokom ili nakon napada.

Kako prepoznati napade?
Od ključne važnosti je prepoznati epilepsiju. Manifestuje se na različite načine, u zavisnosti koju regiju mozga zahvata. Znaci napada zavise od vrste napada. Ponekad je teško zaključiti da je riječ o napadu. Osoba može izgledati zbunjeno, ili kao da se pogledom fokusira u nešto što nije zapravo tu. Druga osoba može pasti te imati izrazite grčeve i drhtanje, potpuno nesvjesna situacije u kojoj se nalazi.
Većina napada se može klasificirati u dvije skupine:
Generalizirani napadi koji zahvataju obje polovice mozga. U ovoj skupinu ubrajamo napade odsustva (petit mal )gdje osoba ubrzano trepće i gleda u prazan prostor; te tonično-klonične napade (grand mal ) koji suviše očiti budući da osoba može kriknuti, izgubiti svijest, pastina tlo nakon čega slijede grčevi i nekontrolisani trzaji.

Fokalni napadi koji zahvataju male regije mozga te ih stoga zovemo parcijalnim napadima. Manifestuju se kao promjene u osjetima, primjerice čulu njuha ili okusa. Kompleksnije forme parcijalnih napada se manfestuju zbunjenošću i izgubljenim pogledom, tokom čeg aosoba ne odgovara na pitanja; Napadi mogu trajati nekoliko sekundi do nekoliko minuta, ali i duže.

Šta uzrokuje napade?
Napad može biti prouzrokovan velikim brojem faktora, ali to ne znači da je svaki napad i epilepsija. Dehidracija, niske vrijednosti glukoze u krvi, razni poremećaji mineral mogu primarno uzrokovati napad, ali rješavanjem uzročnika okončavaju se i napadi. No ukoliko se napadi javljaju neovisno o nekom faktoru, duže vremena, tada govorimo o epilepsiji.
Neka poznata stanja koja mogu uzrokovati napade su:
* cerebrovaskularni inzulti “moždani udar”
* tumor mozga
* trauma mozga
* infekcije centralnog nervnog sistema
Epilepsija nije zarazna i ne može se prenijeti sa osobe na osobu!
Kakopomoći osobi koja ima napad?
Iako izgledaju strašno, napadi obično ne zahtjevaju hitnu medicinsku pomoć. Pozovite 124 ukoliko je jedna od navedenih stavki tačna:
osoba nikad ranije nije imala napad
osoba ima problem sa disanjem i hodanjem nakon napada
napadi traju duže od 5 minuta
napadi idu jedan za drugim
osoba se povredila prilikom napada
napad se desio u vodi
osoba je trudna

Ono što Vi možete učiniti do dolaska ekipe hitne medicinske pomoći jeste:
ostanite mirni i pribrani
budite sa osobom dok napad ne završi i dok se osoba u potpunosti ne probudi. Nakon što je napad završio, osobu treba smjestiti negdje gdje je sigurno da bi spriječili dodatne povrede ukoliko se napad ponovi. Kada povrati svijest u potpunosti, komunicirajte šta se dogodilo u najjednostavnijem obliku.
Ukoliko osoba ima epilepsiju od ranije pomozite im da odu kući sigurno
ukoliko se dešava prvi put, pozovite 124
ako osoba ima generalizirane tonično klonične napade koji se manifestuju krikom, padom, grčevima i trzajima, ostanite pribranite, ako je moguće, ublažite pad.
Postavite osobu na bok, te ako ste u mogućnosti, postavite im nešto mekano između glave i poda.
Ako unesrećeni nosi naočale, skinite ih, te provjerite vašu neposrednu okolinu kako biste uklonili oštre i lako lomljive predmete. Olabavite kragnu ili kravatu.
Mjerite trajanje napada. Ukoliko je duže od 5 minuta pozovite 124!

Jednako važno je znati šta ne smijete činiti.
Ne smijete:
* pokušavati obuzdatiosobu
* stavljati predmete u usta jer osoba može povrijediti zube ili vilicu!
* pokušavati uhvatiti im jezik! Osoba ne može progutati svoj jezik, ali vaš prst kojim pokušavate dohvatiti jezik može biti ugrižen! Zaštite i sebe i druge.
* pokušavati CPR! Osim u slučajevima kada pacijent nakon prestanka napada nema pulsa
* nuditi hranu ili vodu ukoliko osoba nije u potpunosti svjesna
Prevencija nije moguća u većini slučajeva, no osoba može izbjegavati stimulus poput glasne muzike, jakog svjetla, naglog mijenjanja boja. Pušenje, alkohol, neispravna ishrana, manjak sna su faktori koji će doprinjeti pojavi napada kod osobe sa epilepsijom.
Od ključne važnosti je da osoba koristi ispravnu medikamentaciju.
Osobe sa epilepsijom imaju normalne živote. Mogu stupiti u brak, započeti porodicu, imati djecu, raditi normalne poslove. Pojedine aktivnosti su im uskraćene kako bi se smanjila mogućnost samopovrede i povrede drugih osoba. Primjerice radi, osoba sa epilepsijom ne može upravljati automobilom. No ukoliko se napadi nisu ponavljali duži vremenski period, ova odluka se može razmotriti. Osoba sa epilepsijom ne smije raditi na građevini niti upravljati avionom. Ne može biti ni astronaut. No to su samo neka minimalna ograničenja. Većina ljudi ne mogu biti astronauti. Ljudi sa epilepsijom imaju ista prava kao i drugi. Život sa epilepsijom nije bauk, ukoliko vodite računa o sebi, imate samokontrole i partite zdrave životne navike. Ukolikoimate epilepsiju, recite drugima kako se oni ne bi našli zatečeni ukoliko se napad desi.