NIZAK ŠEĆER U KRVI

NIZAK ŠEĆER U KRVI

NIZAK ŠEĆER U KRVI

Kroz različite namirnice u ishrani tjestenina, hljeb, peciva, riža, voće, povrće, mliječni proizvodi, zadovoljava se potreba organizma za ugljikohidratima, koje tijelo dalje probavom razgrađuje do molekula šećera. Jedna od tih molekula šećera je glukoza koja se nakon obroka apsorbira u krvotok. Za ulazak glukoze u stanice različitih tkiva odgovoran je hormon inzulin, dok nivo šećera u krvi održava hormon glukagon. Najčešće između obroka, u slučaju gladovanja, ili preskakanja obroka ,tj. kada nivo šećera u krvi pada, glukagon podstiće jetru na oslobađanje glukoze natrag u krv i tako održava normalnu razinu šećera u krvi.
Glukoza je osnovni i neposredni izvor energije i glavno ”gorivo” za mozak. Stoga nepromijenjena koncentracija glukoze u krvi je jedan od osnovnih uvjeta za normalno funkcionisanje mozga.

Razina šećera u krvi održava se unutar prilično uskog raspona (3,9-6,7 mmol/l).Nizak nivo šećera u krvi može dovesti do oštećenja mozga. Sasvim je normalno da razina krvnog šećera poraste nakon jela, ali ta će se vrijednost zadržati otprilike dva sata nakon uzimanja hrane ili pića.
Hipoglikemija se definira kao niska razina koncentracije glukoze u krvi.
Hipoglikemija nastaje kada je poremećen metabolizma glukoze u krvi, te se može podijeliti na onu izazvanu lijekovima (većinom kod dijabetičara- liječenjem inzulinom ili oralnim antidijabeticima, lijekovima koji su zaduženi za smanjenje razine šećera u krvi) i na onu koja nije izazvana uzimanjem lijekova.

Neposredni uzroci hipoglijekmije koja nije izazvana lijekovima su: premala količina uzete hrane, preskakanje obroka i dijete, prekomjerna fizička aktivnost, prekomjerno lučenje inzulina, prekomjeran unos alkohola. Hipoglikemija se najčeće u 50% slučajeva javlja nakon gladovanja. Reaktivna hipoglikemija se javlja nakon obroka, 1-3h nakon uzimanja veće količine hrane bogate ugljikohidratima. Posljedica je oslobađanja velike količine inzulina zbog povećane razine šećera u krvi, koja je izazvana obilnom reapsorpcijom glukoze.

Učestalo registrovanje niske razine šećera u krvi zahtijeva obraćanje svom porodičnom ljekaru i upute na dodatnu dijagnostiku. zbog činjenice da se hipoglikemija može javiti i kod mnogih drugih bolesti: bolesti jetre, inzulinoma, hormonske deficitarnosti, tumora, zatajenja bubrega ili srca, raka, loše prehrane, nenormalne funkcije hipofize ili nadbubrežne žlijezde, šoka i teške infekcije, uzimanjem pojedinih lijekova.

Akutna otrovanja alkoholom (pijanstvo) mogu izazvati hipoglikemiju kod inače zdravih ljudi ukoliko su gladovali nekoliko dana.
Ljudi s dugotrajnom teškom šećernom bolesti su posebno skloni teškoj hipoglikemiji.
Simptomi hipoglikemije dijele se u dvije kategorije:
Zbog povišenog lučenja adrenalina kod naglo nastale hipoglikemije javlja se: znojenje, opšta slabost, tremor, blijedilo, ubrzan rad srca, nemir, glad…
Zbog poremećaja centralnog nervnog sistema kod postepeno nastale hipoglikemije javlja se: vrtoglavica, glavobolja, zamagljenje vida, smanjenje mentalnih aktivnosti, smanjenje motornih funkcija, konfuzija, promjene ponašanja, konvulzije, poremećaji svijesti, koma.

Poremećaji stanja svijesti su različitog nivoa i intenziteta u zavistnosti od težine hipoglikemije i brzine njenog nastanka. Mogu se pojaviti nenormalni neurološki ispadi, poput jednostrane slabosti tijela, dezorijentiranosti, konvulzija i kome.
Kod besvjesnih stanja jako su bitni podaci: da li je osoba dijabetičar, je li uzimao inzulin ili oralne antidijabetike, je li gladovao, da li je imao fizički napor…? Dijabetičari mogu biti u hiperglikemijskoj komi, stoga odluku o terapiji ne treba donositi ishitreno prije provjere vrijednosti šećera u krvi. Na raspolaganju su ”glukometri”, mali portabilni aparati za mjerenje šećera, koje posjeduju skoro svi bolesnici sa šećernom bolešću.
Ukoliko osoba ne dolazi svijesti, potrebno je osobu okrenuti na bok i pozvati hitnu medicinsku pomoć.

ŠTA URADITI
Simptomi hipoglikemije se povlače unutar nekoliko minuta nakon uzimanja šećera: kocka šećera, kašika meda, čokoladica, voćni sok, Coca-cola, bombon ili tableta glukoze, čaša mlijeka…Ljudi kod kojih se ponavljaju hipoglikemije, naročito dijabetičari, nose tablete glukoze, jer tablete djeluju odmah i osiguravaju stalnu količinu šećera. Potrebno je napomenuti, da osobama koje se nalaze u besvjesnom stanju ne smije davati ni hrana ni piće, zbog mogućnosti gušenja. Moguće je sluznicu usta ‘namazati’ medom ili pokušati dati kašiku meda.
Ukoliko se razina šećera u krvi ne povećava, potrebno je pozvati Hitnu medicinsku pomoć ili osobu prevesti do najbliže ambulante.
Kada uzimanje šećera na usta nije moguće, kada je osoba poremećene svijesti, ne surađuje ili postoji opasnost od gušenja ljekari daju glukozu intravenski.
U svim slučajevim davanje glukoze treba titrirati prema učinku.
Nakon 10 minuta potrebano je izmjeriti nivo šećera u krvi, da li je dosegnuta minimalna razina od 5, 0 mmol/l ili se poboljšalo stanje svijesti.
Ukoliko se glukoza ne može dati venski, ljekar može ordinirati glukagon (0,5-1mg IM ili SC), za čije je djelovanje potrebno 5-10 minuta.
Nakon ordinirane terapije potrebno je nastaviti uzimati kompleksne ugljikohidrate kao što su tijesto i hljeb, posebno dijabetičari, stoga je dobro je nakon hipoglikemije imati obrok bogat ugljikohidratima, da bi se šećer stabilizirao. Ljudi koji su skloni hipoglikemiji mogu izbjeći epizode čestim jedenjem malih obroka, a ne uobičajena tri obroka dnevno.