POVREDE EKSTREMITETA

POVREDE EKSTREMITETA

Uključuje tjelesno oštečenje ruku i nogu usljed djelovanja neke vanjske energije, pri čemu je došlo do narušavanja kontinuiteta kože, potkože, mišića, živaca, krvnih sudova i same kosti.
Podjela ima više, zavisno od načina nastanka i vrste djelovanja vanjskih sila.
⦁ Namjerne (samopovrjeđivanje i povrjeđivanje od strane druge osobe)
⦁ Nenamjerne
⦁ Mehaničke (sportske, padovi, udarci oštrim ili tupim predmetom, vatrenim oružjem)
⦁ Termičke (opekotine i smrzotine)
⦁ Hemijske (korozivne, kiseline)
⦁ Lakše
⦁ Teške
Napredak nauke i tehnike je doveo do porasta traumatizma. Česte su povrede u saobraćaju, u sportu, na radu i u ratnim uslovima. Povreda ekstremiteta je sama po sebi rijetko opasna po život, ali udružene povrede mogu da budu itekako opasne. Izvjesne povrede ili kombinacije povreda skeleta mogu dati trajnu invalidnost ukoliko se ne tretiraju pravilno. Odgovarajući rani tretman pacijenata sa povredom esktremiteta mogu smanjiti rizik od smrti, invalidnosti, skratiti vrijeme ležanja u bolnici i pojeftiniti liječenje. Zato ovo poglavlje stavlja u žižu inicijalno zbrinjavanje povrede ekstremiteta.Povrede ekstremiteta koje predstavljaju neposrednu opasnost po život su prije svega one sa velikim, nekontrolisanim krvarenjem. Mada ono može biti vidljivo, po život opasno krvarenje može biti unutrašnje koje je nevidljivo. Prisustvo velikih preloma povećava rizik od sindroma oštećenja funkcija mnogobrojnih organa. Rizik može da se smanji razumnim planom ranog tretmana uključujući ranu stabilizaciju preloma. Povrede koje su opasne po ekstremitet uključuju vaskularne povrede sa slabom prokrvljenošću te povredom nerava sa odsustvom osjeta ispod povrede, otvoreni prelomi, zgnječeni udovi i isčašenja (potpuno odvajanje kostiju zgloba) velikih zglobova.

PRIJE UKAZIVANJA POMOĆI POVRIJEĐENOM UVIJEK MISLITE NA LIČNU BEZBJEDNOST !!!

Hematom- krvni podljev– nakupljanje krvi ispod kože, usljed djelovanja neke mehaničke sile što je dovelo do pucanja krvnih sudova i isticanje krvi u okolno tkivo.

Rane

Krvarenje– Predstavlja isticanje krvi iz oštećenog krvnog suda ili srca, usljed traume ili nekog patološkog procesa
⦁ Kapilarno – tačkasto krvarenje
⦁ Vensko – tamno crvene boje, krv se prelijeva preko kože
⦁ Arterijsko – svijetlo crvene boje, prska u mlazu u ritmu srčanog rada
⦁ Vanjsko – vidljivo
⦁ Unutrašnje – nevidljivo (kod tupih povreda, može biti opasno kod preloma bedrene kosti-natkoljnice, gdje se može u okolno tkivo akumulirati do 2 L krvi iz krvnih sudova koji bivajuoštečeni oštrim rubovima slomljene kosti).

Zbrinjavanje venskog krvarenja
Koristimo ”prvi zavoj” koji se nalazi u setovima Prve pomoći u automobilima, zatim odlazimo do prve zdravstvene ustanove. Ukoliko smo u mogučnosti, podižemo povrijeđeni ekstremitet iznad nivoa glave.

U slučaju arterijskog krvarenja
Najčešće pritiskom na arteriju iznad mjesta povrede, na način da nad određenom arterijom ostvarimo snažan pritisak svojim prstima ili zatvorenom pesnicom kako bi prekinuli oticanje krvi iz povrijeđenog krvnog suda.

Ovakvo krvarenje je vrlo teško zaustaviti i povrijeđena osoba je izložena životnoj opasnosti zbog brzog iskravrenja koje se može dogoditi u samo nekoliko sekundi, stoga moramo brzo djelovati te pozvati Hitnu medicinsku pomoć.

Drugi način zaustavljanja arterijskog krvarenja je upotreba kompresivnog zavoja, tako što ćemo upotrijebiti prvi zavoj ili zavoj koji imamo pri ruci, čistu krpu, preko kojeg ćemo postaviti dodatno neotvoren zavoj ili čvrsto savijen komad tkanine ili neki predmet, preko kojeg ćemo opet jako stegnuti zavoj ili trouglu maramu ili sl. da bi zaustavili krvarenje.

U slučaju da na taj način nismo uspjeli zaustaviti krvarenje posegnut ćemo za podvezivanjem ekstremiteta iznad mjesta same povrede, postavljanjem široko presavijene trougle marame ili opasača ili sl. te dodatno upotrebom štapa stezati takav povez u cilju zaustavljanja krvarenja, s tim da moramo upamtiti i zapisati tačno vrijeme postavljanja istog.

Ova metoda zaustavljanja krvarenja se koristi kod traumatske amputacije. Posle toga povrijeđeni ekstremitet obavezno postaviti u položaj mirovanja te podići iznad nivoa u odnosu na ostatak tijela.

Povrede kostiju i zglobova
Prelomi
Došlo je do prekida kontinuiteta koštane strukture, mogu biti zatvoreni ili otvoreni prelomi.

Znaci i simptomi zatvorenog preloma su : otok, crvenilo, pokretljivost kosti na mjestu gdje je to neuobičajeno, bol.
Znaci i simptomi otvorenog preloma: krvarenje, projekcija dijela kosti u vanjsku sredinu, bol
Povrede zglobova – uganuća (lagano istezanje zglobnih veza, eventualno naprsnuća, prisutna bol na pokret, otok) i iščašenja (gdje je došlo do pucanja zglobnih veza i udaljavanja zglobnih površina, prisutna velika bol, nepokretljivost zgloba, otok i vidljiv deformitet zgloba).
Svaka sumnja na prelom kosti ili povredu zgloba zahtjeva imobilizaciju (postavljanje određenog dijela tijela u položaj mirovanja, na nivou prve pomoći upotrebom priručnih sredstava, daskice, letvice, kartonske udlage i sl.).Najstrože je zabranjeno bilo kakvo istezanje i namještanje slomljene kosti zbog toga što nestručna manipulacija s koštanim ulomcima može samo škoditi povrijeđenom. Postoji realna opasnost od povrede okolnih struktura (krvne žile, živci, ligamenti, mišići, tetive), odnosno od pretvaranja jednostavnog, zatvorenog preloma u komplikovani, otvoreni prelom, probije li koštani ulomak kožu. Poslije imobilizacije, povrijeđenog možemo pomicati ili transportovati autom do zdravstvene ustanove.

Kako imobilisati ekstremitet
⦁ Pri prelomu kosti potrebno je imobilisati slomljenu kost i dva susjedna zgloba, a pri uganuću ili iščašenju zgloba ozlijeđeni zglob i dvije susjedne kosti.

2. Imobilizacijsko sredstvo mora zavojem ili priručnim sredstvom (komadom krpe, konopa, kaiša i sl.) biti dobro priljubljeno uz povrijeđeni ekstremitet – u protivnom može doći do pomicanja ulomaka. Ipak, zavoj ili priručno sredstvo ne smije biti niti prejako stegnuto jer može poremetiti cirkulaciju i/ili oštetiti živce.

3. Ako se koristi priručno sredstvo, ono mora biti omotana vatom (ili tkaninom) kako bi se spriječilo oštećenje tkiva zbog pritiska.

4. Prije postavljanja imobilizacije skinuti odjeću i obuću uz pomoć makaza, vrlo oprezno bez pomicanja ekstremiteta kako ne bi nanijeli dodatnu bol i povredu, ukoliko to nismo u stanju izvesti onda ne skidamo nista.

5. Ranu, ako postoji, treba sterilno (ili barem čisto) previti prije postavljena imobilizacijskog sredstva.

Povreda zglobova ekstremiteta

Zatvorena povreda zgloba ruke i noge.

Otvorena povreda zgloba ruke i noge.

Opekotine

Opekotina – je vrsta hipertermičke povrede koja može nastati djelovanjem  električne struje, hemikalija , suhe toplote, vrele tečnosti i gasa, zračenja ili trenja.
Opekotine razlikujemo prema površini i dubini. Obzirom da koža ima zaštitnu i termoregulacionu ulogu, opekotine moramo shvatiti ozbiljno, te iste adekvatno tretirati. Da bismo lakše odredili o kojem se procentu opekotine radi površinski, koristimo Wallace- ovo ” pravilo devetke” (A. Wallace, 1951), a najlakše možemo procjeniti pomoću veličine šake unesrečenog, 1 šaka=1%.

Prema dubini razlikujemo 3 stepena opekotina.

Kako pomoći povrijeđenom
⦁ Ukoliko smo bezbjedni, ukloniti uzrok opekotine (ugasiti vatru, prekinuti dotok i sl.)
⦁ Evakuisati povrijeđenog iz zone opasnosti
⦁ Skinuti kontaminiranu odjeću
⦁ Izaprati hladnom vodom opečeni dio
⦁ Dati povrijeđenom što više da pije vode ukoliko je to moguće
⦁ Opečene površine prekriti sterilnom gazom, ukoliko nemamo onda čistom pamučnom tkaninom
⦁ Ukoliko to ne može sam, povrijeđenog smjestiti u udoban položaj i transportovati do zdravstvene ustanove ili pozvati Hitnu medicinsku pomoć.

Smrzotine
Predstavljaju oštečenje kože i potkožnog tkiva usljed dužeg izlaganja niskim temperaturama. Nastanak smrzotina pospješuje tjesna i mokra obuća.Najčešće su izložene okrajine tijela kao i ruke i noge, a prije svega prsti.

Simptomi i znaci
⦁ Prvo se osjeća hladnoća
⦁ Kasnije bol
⦁ Kada nestane bol to je znak da je počelo smrzavanje
⦁ Okrajine budu blijede ili modre i hladne
⦁ Mogu se javiti mjehurići ali i ne

Kao i kod opekotina razlikujemo 3 stepena smrzotina.

Kako pomoći povrijeđenom
⦁ Povrijeđenog uvesti u toplu prostoriju
⦁ Osloboditi ga od obuće i odjeće
⦁ Ukoliko ima prstenove, ne skidati na silu već presjeći prsten polako makazama
⦁ Prekriti sterilnom gazom ili čistom pamučnom krpom
⦁ Imobilisati
⦁ Topli napici
⦁ Transportovati do zdravstvene ustanove

Napomena
Svaka osoba ima pravo na zdravstvenu zaštitu i na mogućnost ostvarivanja najvišeg mogućeg nivoa zdravlja u skladu sa odredbama ovog zakona i Zakona o zdravstvenom osiguranju, kao i propisa donesenih na osnovu ovih zakona. Svaka osoba obavezna je brinuti se o svom zdravlju. Niko ne smije ugroziti zdravlje drugih ljudi. Svaka osoba obavezna je u hitnim slučajevima pružiti prvu pomoć ozlijeđenoj ili bolesnoj osobi u skladu sa svojim znanjem i mogućnostima, te joj omogućiti pristup do najbliže zdravstvene ustanove (Član 3. ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI «Službene novine Federacije BiH», broj 41/10 /4.8.2010./).