POVREDE GLAVE
POVREDE GLAVE
Povrede glave su česte u svakodnevnici, i prema podacima, vodeći su uzrok nastanka invalidnosti i smrtnog ishoda kod povrijeđenih.
Povrede glave najčešće nastaju u saobraćajnim udesima, padovima sa visine, padovima na tvrdu ili oštru površinu, padom niz stepenice, u tučama, pri direktnim udarcima u glavu, padovima teških predmeta na glavu, pri sportskim aktivnostima, skokovima u vodu, povredama iz vatrenog oružja….
Česte su kod male djece, starijih osoba radi nestabilnost pri kretanju zbog hroničnih oboljenja, kod osoba koje boluju od epilepsije/padavice, osoba koje konzumiraju alkohol ili narkotike.
SLIKE: MEHANIZMI NASTANKA POVREDA GLAVE
SAOBRAĆAJNI UDESI, PADOVI SA MOTORA ILI BICIKLA
PAD NA GLAVU PAD SA VISINE PAD PREDMETA NA GLAVU POVREDE PRI RONJENJU
PADOVI U KUĆI POVREDE GLAVE KOD DJECE
Najučinkovitiji i najbolji način liječenja je prevencija nastanka povrede i to najviše motivacijom ljudi na korištenje zaštitnih kaciga i sigurnosnih pojaseva, te zaštitne opreme na radu.
SLIKE:ZAŠTITNA OPREMA
ZAŠTITNE KACIGE ZA VOŽNJU MOTORA, BICIKLA, ZA SPORT ZAŠTITNI ŠLJEM ZA RAD
KORIŠTENJE ZAŠTITNOG POJASA U AUTOMOBILU I AUTOSJEDALICA ZA DJECU
ANATOMSKI DIJELOVI GLAVE
Da bi mogli objasniti nastanak i način pružanja prve pomoći kod povreda glave, moramo znati da se glava anatomski sastoji od poglavine ( meka tkiva-koža i mišići koji obavijaju kosti glave), lobanje (koštanog dijela glave), ovojnica i moždane vodice-likvora koje okružuju mozak i moždanog tkiva.
ANATOMSKI DIJELOVI GLAVE
ALGORITAM PRVE POMOĆI KOD POVREDA GLAVE
INICIJALNI PRISTUP I PRVA POMOĆ KOD SVIH POVREDA GLAVE:
⦁ Provjeriti ličnu bezbjednost
⦁ Pristup pacijentu uz fiksiranje glave pacijenta
⦁ C –provjera prisustva pulsa, zaustavljanje velikih krvarenja
⦁ A – otvaranje disajnog puta sa stabilizacijom cervikalne kičme
⦁ B – provjera prisustva disanja
⦁ D – provjera stanja svijesti
⦁ Postaviti pacijenta u ležeći položaj (SVJESTAN-ležeći položaj na ravnom, BEZ SVIJESTI-bočni koma položaj)
⦁ Pozvati hitnu pomoć
⦁ Sačekati uz povrijeđnog do dolaska ekipe hitne pomoći i pratiti vitalne znakove
Postupak kod povrijeđenih koji imaju zaštitnu masku
U slučaju da povrijeđeni ima zaštitnu kacigu, pri pružanju prve pomoći KACIGA SE NE SKIDA, osim ako to nije prijeko potrebno. Neadekvatno skidanje kacige može dovesti do pomjeranjanja i savijanja vratne kičme i dodatnih oštećenja sa kobnim posljedicama.
Zaštitna kaciga se skida samo ako je povrijeđeni bez svijesti i neprohodnog disajnog puta, ispunjenog povraćenim sadržajem ili krvlju ili ako povrijeđeni ne diše pa je potrebno započeti vještačko disanje.
Za skidanje kacige potrebne su dvije osobe , pri postupku neophodno učvrstiti vrat i održavati ga u neutralnom položaju, kako bi se spriječilo pomjeranje vratne kičme.
Posumnjati na povredu glave ako povrijeđeni ima prisutan neki od slijedećih simptoma:
⦁ Glavobolja
⦁ Gubitak svijesti
⦁ Poremečen nivo svijesti
⦁ Vrtoglavica
⦁ Mučnina
⦁ Povračanje
⦁ Dezorjetisanost
⦁ Amnezija, ne sjeća se šta se dogodilo
⦁ Konvulzije- epileptični napadi
⦁ Vidljive rane na glavi- otok, krvni podliv, otvorene rane
⦁ Vidljivi prelomi i deformiteti kostiju lobanje
⦁ Krvni podlivi oko očiju ili iza ušiju
⦁ Bistar ili ružičast iscjedak iz nosa ili ušiju
⦁ Nejednake zjenice, izostanak reakcije na svjetlost
⦁ Poremečaj vida
⦁ Poremečaj govora
⦁ Agresivnost ili agitiranost nepoznatok uzroka
Prema anatomskoj lokaciji, i povrede glave možemo podijeliti na:
⦁ Povrede poglavine
⦁ Povrede lobanje
⦁ Povrede mozga i drugih struktura unutar lobanje
POVREDE POGLAVINE
Povrede poglavine su najčešće povrede glave, jako krvare, ali u principu ne ugrožavaju život povrijeđenog, ukoliko nisu udružene sa povredama kostiju glave ili mozga.
Prva pomoć kod povreda poglavine:
Čistom gazom, peškirom ili maramicom pritisnuti na mjesto ozljede,da se zaustavi krvarenje, vodeći računa da pritisak na kosti glave ne bude prevelik, jer uvijek postoji opravdana sumnja na lom kosti glave ispod mjesta ozljede. Ukoliko je dostupan zavoj previti ranu.
NAČIN ZAUSTAVLJANJA KRVARENJA KO POVREDA POGLAVINE
POVREDE LOBANJE
Povrede lobanje podrazumijevaju prelome kostiju glave, i teže su povrede. Prelomi kostiju mogu biti nekomplikovani, ravni prelomi, kod kojih dolazi do preloma kosti, bez pomjeranja kosti ka mozgu, ili komplikovani prelomi, kod kojih se odvajaju dijelovi kosti, udubljuju se ka mozgu, i mogu oštetiti ovojnice mozga i samo moždano tkivo. Koža iznad preloma može biti oštećena sa otvorenom ranom, ili bez otvorene rane, samo sa formiranim otokom i krvnim podljevom.
Prema anatomskoj lokaciji mogu se podijeliti na:
⦁ Prelomi kostiju lica
⦁ Prelomi svoda lobanje
⦁ Prelomi baze lobanje
Prva pomoć kod povreda lobanje:
Pošto se radi o ozbiljnijim povredama, često se javlja gubitak svijesti kod povrijeđenog. Povrijeđenog treba smjestiti u ležeći položaj, sa minimalnim pomjeranjima vrata, jer su često ove povrede udružene i sa povredama vratne kičme. Ukoliko je povrijeđeni bez svijesti, pokušati otvoriti disajni put, podizanjem donje čeljusti, ili postaviti povrijeđenog u bočni, tzv koma položaj. Obavijestiti hitnu pomoć i sačekati pored povrijeđenog.
Prva pomoć kod povreda kostiju lica:
Najčešće su povrijeđene nosne kosti (lom nosa) praćene krvarenjem iz nosa. Povrijeđenog postaviti u položaj sa glavom nagnutim ka naprijed i maramicom ili gazom stisnuti korijen nosa. Ako je dostupan zavoj previti nos, zavoj postaviti u obliku tzv. pračke za nos .Ne pokušavati ispravljati kosti nosa!!!
Ako su povrijeđene kosti koje čine očnu duplju, povreda je udružena i sa povredom dijelova oka. Nježno gazom pokriti oko, ne pokušavati na silu otvoriti oko povrijeđeng ili ga ispirati. Prekriti oko gazom, ako je dostupan zavoj previti.
Ukoliko su povrijeđene gornja ili donja čeljust, obično je udruženo i sa lomom zuba.
Ukoliko se radi o povredi kosti gornje ili donje čeljusti, stabilizirati čeljust zavojem ili priručnim sredstvom (marama, šal):
Kod preloma kostiju čela i jagodičnih kostiju, obično se formira otok i krvni podljev. Staviti hladnu oblogu na mjesto otoka ( najbolje led u kesici umotan u gazu ili maramicu, ili hladnu gel kompresu, ne stavljati direktno led na kožu). Ako je iznad preloma otvorena povreda, zaustaviti krvarenje i previti.
Prva pomoć kod povreda kostiju svoda lobanje:
Ove povrede zahtijevaju jaču silu da bi nastale, često su udružene sa težim povredama mozga.
Postaviti povrijeđenog u odgovarajući položaj, ako postoji otvorena rana zaustaviti krvarenje uz pomoć gaze, ako postoje strana tijela ne vaditi ih, pokušati ih učvrstiti gazom, zavojem ili priručnim sredstvima. Pratiti svijest povrijeđenog, disanje, prisustvo pulsa.
Prva pomoć kod povreda baze lobanje:
Ove povrede možemo prepoznati po curenju moždane tekućine iz nosa ili uha / sukrvičasta ili prozirna tekućina/, a u kasnijim fazama formiranjem krvnog podljeva iza uha ili krvnih podljeva oko očiju.
Teške su i ozbiljne povrede. Smjestiti povrijeđenog u ležeći položaj, ako likvor curi iz uha ili nosa prekriti gazom. Pozvati hitnu pomoć, ostati sa povrijeđenim do dolaska ekipe, pratiti vitalne parametre.
POVREDE MOZGA I DRUGIH STRUKTURA UNUTAR LOBANJE
Sadržaj lobanjske jame čine mozak, moždana vodica-likvor i krv u krvnim žilama. Oni u potpunosti ispunjavaju lobanjsku jamu, te se povećanje jedne, uvijek zbiva nauštrb druge dvije, radi ograničenog zatvorenog prostora unutar lobanjske jame.
POTRES MOZGA
Povreda kod koje ne dolazi do funkcionalnog oštećenja mozga, već se javlja kratkotrajni gubitak svijesti, mučnina, povraćanje, vrtoglavica, zujanje u ušima, kratkotrajna amnezija, pa su povrijeđeni dezorjentisani i ne sjećaju se šta se desilo prije povrede.
Prva pomoć: Umiriti povrijeđenog, stabilizirati vratnu kičmu, pratiti vitalne parametre i pozvati hitnu pomoć, ostati s povrijeđenim do dolaska ekipe.
KONTUZIJA MOZGA
Pod kontuzijom mozga se podrazumjeva formiranje krvnog podljeva u moždanom tkivu.
Simptomi su duži gubitak svijesti ili poremećaj svijesti u vidu, zbunjenosti , dugotrajne amnezije, unemirenosti, do smetnji u govoru i slabosti ekstremiteta, gubitka vida,…
Prva pomoć- bočni položaj, pratiti vitalne parametre, pozvati hitnu pomoć, ostati s povrijeđenim do dolaska ekipe.
INTRAKRANIJALNA KRVARENJA
Su najteže povrede, često praćene smrtnim ishodom.
Mogu se podijeliti na:
Krvarenje između tvrde moždane ovojnice i lobanje-EPIDURALNI HEMATOM, nastaje najčešće krvarenjem iz srednje moždane arterije koja se nalazi u sljepoočnoj regiji, i posljedica je direktnih udara u tu regiju. Krvarenje je arterijsko.U simptome spadaju podaci o povredi glave, praćenom gubitkom svijesti, nakon koga slijedi tzv lucidni interval, bez ikakvih simptoma (od nekoliko minuta do nekoliko sati), da bi nakon toga došlo do naglog pogoršanja-pojave jake glavobolje, mučnine, povraćanja, gubitka svijesti, paralize jedne strane, do smrtnog ishoda.EPIDURALNI HEMATOM JE NAJURGENTNIJE STANJE KOD POVREDA GLAVE, JEDINA ADEKVATNA TERAPIJA JE PRAVOVREMENA, BRZA, HIRURŠKA INTERVENCIJA.
Krvarenja između tvrde i paučinaste moždane ovojnice iz vena mozga-SUBDURALNI HEMATOM. Kako je krvarenje vensko, i simptomi se mogu pojaviti kasno, nakon nekoliko sati ili dana, sa glavoboljom, promjenama stanja svijesti i neurološkim ispadima-slabost jedne strane tijela, nerazgovijetan govor, do kome.
Krvarenje unutar tkiva mozga-INTRACEREBRALNI HEMATOMI nastaje povredom krvnih sudova unutar mozga. Moze biti posljedica tuph ili otvorenih povreda glave, uz pojavu gubitka svijesti, i težih neuroloških ispada.
Prva pomoć kod intrakranijalnih krvarenja:stabilizirati povrijeđenog, procijeniti stanje svijesti, postaviti u adekvatan položaj, pratiti vitalne parametre. Ukoliko dođe do prestanka disanja ili rada srca započeti reanimacioni postupak, što ranije pozvati hitnu pomoć, ostati pored povrijeđenog do dolaska ekipe.