REANIMACIJA BEBA

REANIMACIJA BEBA

Temeljni postupci oživljavanja beba uključuju početnu procjenu, započinjanje kardiopulmonalnog oživljavanja i aktiviranje hitne medicinske pomoći. Temeljne postupke oživljavanja beba provode ili uvježbani laici ili medicinsko osoblje.
Srčani zastoj kod beba najčešće je izazvan respiratornim zatajenjem, za razliku od odraslih u kojih je najčešći uzrok ishemična kardiovaskularna bolest.
Reanimaciju beba, kao i kod djece i odraslih započinjemo procjenom sigurnosti za spasioce, kao i samog pacijenta – dalje od opasnosti. Okolina mora biti sigurna i za žrtvu i za spasioca, kako bi dijete bilo izvan opasnosti, a spasilac ne bi postao druga žrtva.
Zatim provjeravamo svijest bebe, tako što je lagano štipkamo, prateći ima li reakcije (otvaranje očiju, plač, mrštenje ili izostanak reakcije).
Potom treba očistiti disajni put-provjeriti ima li ikakvog sadržaja u ustima i nosu, i ako ima, očistiti ga i otvoriti disajni put.

Otvaranje disajnog kod bebe znači postavljanje glavice u neutralni položaj,odnosno položaj njušenja – “sniffing“.(slika 1)
Sl.1 Položaj njušenje

Nakon otvaranja disajnog puta, provjera disajnog puta – spasilac stavlja uho iznad usta žrtve, a očima prati odizanje grudnog koša i sve to samo kroz 10 sekundi, metoda gledam, slušam, osjećam. Gledanje odizanja grudnog koša, slušanje šuma disanja i osjećanje izdahnutog zraka.
Ako beba ne diše, treba odmah započeti sa 5 inicijalnih udaha. Svaki udah traje 1 do 2 sekunde. Volumen udaha mora biti dovoljan da se vidi odizanje grudnog koša, a za bebe je dovoljna količina zraka koju već imamo u ustima.

Kod beba spasilac obuhvati svojim usnama usta i nos bebe. (slika 2).
Sl.2 Ventilacija usta-na-usta i nos

Dalje provjeravamo puls. Puls kod beba provjeravamo nad brahijalnom arterijom na nadlaktici ili nad femoralnom arterijom na preponi (slika 3).
Sl.3 Provjera pulsa kod bebe

Ako je puls odsutan duže od 10 sekundi ili je nedostatan (manji od 60 otkucaja u minuti) uz znakove loše perfuzije, treba započeti vanjsku masažu srca. Znakovi loše prefuzije su: bljedilo, nereagiranje na podražaj i oslabljen mišićni tonus.

Mjesto kompresije kod beba je donja polovica sternuma tj. sredina zamišljene crte koja spaja mamile. Grudni koš se utiskuje za 1/3 njegove dubine. Očekivani broj kompresija na grudni koš je 100-120/min. Kompresije se provode sa dva prsta ili sa palčevima uz obuhvaćanje grudnog koša rukama (slika 4).

Sl.4 Kompresije kod bebe

Nužno je izbjeći presnažne ventilacije i ne prekidati dulje od 10 sekundi kompresije grudnog koš. Broj kompresija kod beba mora iznositi 100-120 u minuti. Omjer kompresija i ventilacija: 15 kompresija na grudni koš zatim 2 ventilacije.
Nakon 1 minute provođenja osnovnih mjera oživljavanja, spasilac mora pozvati hitnu medicinsku pomoć. Pošto se u ovom slučaju radi o bebi, spasilac može ponijeti žrtvu prema telefonu i u tijeku nastaviti s provođenjem temeljnih postupaka oživljavanja.
Po dolasku hitne pomoći, ponavlja se kompletan postupak (BLS), ventilacije se izvode sa maskom, uz adekvatnu oksigenaciju, a beba je priključena na monitor. U slučaju ako se radi o ventrikularnoj fibrilaciji ili ventrikularnoj tahikardiji bez pulsa, defibrilacija se ne smije da odlaže, a energija se dozira po tjelesnoj težini, tj. 4J/kg.

OSNOVNE MJERE ODRŽAVANJA ŽIVOTA (BLS)
Siguran pristup
↓
Provjera svijesti (štipkanje bebe)
↓
Postupci otvaranja disajnog puta
↓
Metoda gledam, slušam, osjećam
↓
5 incijalnih udaha
↓
Provjeri puls (ne dulje od 10 sekunda, kod bebe provjera pulsa nad brahijalnom i femoralnom arterijom)
↓
Kardiopulmonalno oživljavanje
15 kompresija na prsni koš : 2 ventilacije
↓
Nakon 1 minute pozovi HMP